Europski parlament glasat će o zabrani profiliranja osobnih podataka

Odbor za građanska prava Europskog parlamenta potvrdio je nedavno prijedlog Zakona o zaštiti podataka, o kojem će se nadolazećih mjeseci pregovarati s državama članicama. Regulativa koja se odnosi na zaštitu podataka izazvala je neviđenu buru rasprava kao i lobiranje dosad nezapamćeno u briselskim krugovima. Naime, na zakonski prijedlog stiglo je čak 4000 amandmana. Prema odluci zastupnika, internetski korisnici trebaju imati više ovlasti nad vlastitim osobnim podacima.

U prijedlogu zakona između ostalog stoji kako korisnici imaju pravo da se njihovi podaci izbrišu na zahtjev (tzv. pravo na to da se bude zaboravljen), a tvrtke ih trebaju izričito pitati za pristanak ako žele profilirati osobne podatke. Nadalje, da bi bilo koja zemlja izvan Europske unije mogla zatražiti od neke europske tvrtke (bilo da je društvena mreža, internetski pretraživač ili davatelj cloud- usluga) dozvolu za korištenju osobnih podataka njihovih korisnika, najprije treba zatražiti dopuštenje nacionalnih vlasti. Tvrtke koje prekrše pravila o zaštiti podataka morat će platiti do 100 milijuna eura kazne ili pet posto godišnjeg prihoda tvrtki.

U novom prijedlogu zakona stoji kako je potrebno jače ograničiti profiliranje podataka koji se objavljuju pod pseudonimom. U tom segmentu, izneseno je nekoliko pozitivnih, ali i negativnih prijedloga. Primjerice, profiliranje koje ima učinak diskriminacije pojedinaca na osnovu rasne ili etničke pripadnosti, političkih uvjerenja, vjeroispovijesti, članstva u sindikatu, seksualne orijentacije ili rodnog identiteta izričito je zabranjeno.

Prema mišljenju stručnjaka, najviše amandmana odnosilo se na nespretnu kombinaciju određenih članaka Zakona o zaštiti podataka (6. i 20.) koji se odnose na dozvolu korištenja podataka u svrhu profilacije, a bez pristanka osobe. Naime, članak 20. Zakona o zaštiti podataka govori da ako se profiliranje temelji isključivo na obradi podataka pod pseudonimom ne treba pretpostaviti da će to značajno utjecati na interese, prava i sloboda osobe na koju se ti podaci odnose. Podaci pod pesudonimom u tekstu se definiraju kao „osobni podaci koji se ne mogu svrstati/povezati s određenom osobom bez korištenja dodatnih informacija“.

To znači da je profiliranje, pomoću neidentificiranih, ali prepoznatljivih podataka dopušteno bez pristanka pojedinca, a sve pod egidom “legitimnog interesa”. Upravo ovaj legitimni interes pojavljuje se u članku 6., a glasi "Obrada osobnih podataka mora biti zakonita, ako je to nužno radi zakonitih interesa koje ostvaruje zainteresirana strana“. U tom se slučaju legitimno pravo pretvara u pravni temelj za sudski proces.

Stručnjaci se slažu kako će mnogi dobri amandmani poput toga da se svi podaci moraju obrađivati pošteno i uz izričitu dozvolu, pasti u vodu i biti kompromitirani usvajanjem čl. 6. i 20.".

Predviđa se da će tekst ići pred zastupnike Europskog parlamenta u cjelini najkasnije u travnju 2014. godine.