Dan e-infrastrukture

Na Srcu je 28.11.2012. održan Dan e-infrastrukture, koji je zamišljen kao nastavak, odnosno zamjena dosadašnjeg Dana CRO-NGI. Naime, CRO-NGI je samo dio infrastrukturnih usluga koje Srce nudi na korištenje znanstvenoj zajednici, pa je naglasak prebačen na cijeli skup usluga i ambiciozan projekt uspostave Hrvatskog znanstvenog i obrazovnog oblaka.

U prvom dijelu nizala su se izlaganja koja su nas podsjetila na postojeće e-usluge Srca: računalni klaster Isabella, Nacionalna grid infrastruktura CRO-NGI, AAI@EduHr, FileSender, GSS, Javne kolekcije poadataka i nove usluge u oblaku Srca: VPS i VCL.

Dobriša Dobrenić istaknuo je da je Isabella najjači računalni klaster u Hrvatskoj kojeg koriste znanstvenici koji imaju potrebu za inteznivim računanjem. Najveći potrošač resursa između 58 aktivnih projekata je Institut Ruđer Bošković. Radi neredovitog financiranja Isabella ne može zaodovoljiti sve potrebe korisnika, pa se nakon rezervacije čeka dva tjedna na početak obrade. Novost je da je Isabella pojačana s 4 grafička procesora koji uspješno poboljšavaju performanse.

CRO-NGI infrastuktura obnovljena je sredstvima iz pretpristupnog fonda EU, pojačana je s 36 GPU procesora i 144 procesorske jezgre. U domaći grid je uključeno 8 ustanova, no cijeli je projekt zapravo još u začetku, iako je pokrenut još 2007. I tu je problem neredovito financiranje, a kao primjer je istaknuto da MZOS financira dva informatičara a samo Srce još dvojicu, dok bi ih trebalo barem 5. Srce pomaže ustanovama pri "gridifikaciji" aplikacija.

Dobrenić se osvrnuo i na rasprave o tome hoće li HPC postati dio oblaka. On smatra da će se oblaku obavljati interaktivno računanje, ali da HPC, koji se zasniva na batch obradi, treba ostati zasebna usluga.

Dobrenić je predstavio i dvije usluge koje se odvijaju u oblaku. VPS, Virtual Private Server, ima kapacitet za 200 virtualnih poslužitelja. Dosad je odobreno 44 zahtjeva, dva su u obradi, a 16 je odbijeno jer po pravilniku na uslugu nemaju pravo privatne obrazovne ustanove. No u trenutku dok ovo  pišemo dobili smo obavijest da bi se to moglo promijeniti.

Virtual Computing Lab je usluga koja omogućava ustanovama da za potrebe nastave ili testiranja softvera pripreme virtualni poslužitelj. Mogu ga koristiti od 30 minuta do 8 sati dnevno, ali se poslužitelj nakon toga ne briše i čeka do slijedećeg korištenja. Srce ima kapacitet za 400 takvih povremenih poslužitelja.

Dok je VPS usluga namijenjena ustanovama, VCL koriste pojedinci zaposleni na tim ustanovama. Zanimljivo je da obje usluge pruža samo osam poslužitelja, po četiri za svaku, te četiri diskovna spremišta, storagea. Time je dokazano da je korištenje oblaka jeftije od nabave pojedinačnih servera za ustanove, pa je time i ovaj projekt Ministarstva, čiji je Srce izvršitelj, ekonomski opravdan.

Miroslav Milinović, voditelj projekta AAI@EduHr, podsjetio je prisutne da je AAI@EduHr dio međunarodnog akademskog autentikacijskog sustava, pa su i našim korisnicima na raspolaganju resursi u inozemstvu pomoću elektroničkog identiteta koji im je izdala matična ustanova. Završeno je certificiranje ustanova, što je važan dio uspostave sustava povjerenja između davatelja usluge i davatelja identiteta. Podsjetio je da ustanove članice CARNeta mogu iskoristiti AAI sustav kako bi svoje resurse pružile na korištenje zajednici. Još jedan razvojni korak bit će "domestifikacija" aplikacija, kako bi mogle prihvatiti autentikacijsku uslugu sustava AAI@EduHr.

Ravnatelj Srca Zoran Bekić predstavio je začetak infrastrukturne usluge čiji je cilj uspostava sustava za razmjenu znanstvenih informacija. Dio toga su, na neki način, usluge Srca FileSender, za slanje velikih datoteka, GSS, spremište na kojem se može čuvati podatke, te projekt Javne kolekcije podataka, koji nudi trajnu pohranu podataka od javnog interesa. Moderne znanosti ovise o obradi velikih količina podataka.

Posebnu cjelinu manifestacije čine nastupi korisnika e-infrastrukturnih usluga Srca. Tako je dr.sc. Ivica Puljak sa splistkog FESB-a u izuzetno zanimljivom nastupu predstavio doprinos hrvatskih znanstvenika projektima CERN-a, kao što je traženje "božanske čestice". Nije otkriven Hicksov bozon, već su pronađeni tragovi slične čestice, također bozona. Kao najveću vrijednost rada u CERN-u istakao je izuzetan duh suradnje i podrške koji je dio tamnošnje radne kulture (što nije uvijek praksa u našoj akademskoj zajednici). Podsjetio nas je kako smo prvih dana Interneta bili oduševljeni e-mailom, a danas smo se toliko navikli na sve usluge koje nam pruža mreža, da Internet više ni ne primjećujemo, osim ako nešto ne radi.

HR-ZOO je (duhovita) kratica za Hrvatski znansteni i obrazovni oblak. Radi se o ambicioznom projektu Srca, koji bi s jedne strane doprinio razvoju informacijske infrastrukture, a s druge i regionalnom razvoju. Naime, u sklopu projekta planira se uspostaviti sveučilišni računalni centri u Osijeku, Rijeci i Splitu. Uz tri centra u Zagrebu (Srce, IRB i Kampus), oni bi tvorili novi oblak koji bi nudio usluge znanstvenoj i akademskoj zajedici u cijeloj Hrvatskoj. Centri bi bili povezani brzim vezama, do 100 Gb/sec. Plan je da se 2013. dovrši faza izrade plana i aplicira za financiranje iz fondova EU, a s izgradnjom infrastrukture bi se počelo 2014. Cijeli bi oblak bio u funkciji 2016. godine, a njegovi bi se resursi koristili za sve već navedene usluge: HPC, grid, oblak i kolekcije podataka.

Podršku ovakvoj razvojnoj viziji dali su i predstavnici znanstvene zajednice. Tako je akademik Leo Budin podsjetio prisutne na Smjernice za strategiju odgoja, obrazovanja, znanosti i tehnologije, objavljene na stranicama MZOS-a  i apelirao na prisutne da postanu "apostoli" i šire dobre ideje iz tog dokumenta. Nemamo mnogo sposobnih ljudi koji su u stanju iznijeti ovakav ambiciozan projekt, treba ih okupiti i dati im podršku, jer o razvoju obrazovanja i znanosti dugoročno ovisi sudbina Hrvatske.

Na kraju, spomenimo i nastup Ivana Marića, pomoćnika ravnatelja Srca, koji nas je podsjetio da je Internet mreža koja osnažuje pojedinca, pa je tako i Srce zamislilo svoje usluge koje trebaju postati nevidljiva i pouzdana infrastruktura koja bi omogućila znanstvenicima da je koriste a istovremeno budu usredotočeni na svoj posao, ne brinući o tehnologiji. Da bi se vizija ostvarila, osim financiranja treba osigurati i tri T: Tehnologiju, Talente i Toleranciju u akademskoj zajednici prema tim talentima, kako bi oni imali priliku da obave svoj dio posla.

Sistemci će se s lakoćom identificirati s tom mišlju, jer ona pruža okvir u kojem se i oni mogu izboriti za poboljšanje svoga statusa. A neki od njih možda će potražiti i zaposlenje u novim regionalnim računskim centrima.